Godina 2010. uz sve ekonomske probleme dovela je i do pada kreditne zaduženosti. Tako nešto dogodilo se zadnji put početkom 2000. i analitičari procjenjuju kako će do značajnije potražnje doći tek za godinu dana.
HNB izvještava kako su na kraju veljače ukupni krediti poslovnih banaka iznosili nešto više od 250 milijardi kuna, što je što je nešto manje od 1% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ovom padu pridonio je pad kredita financijskim institucijama i stanovništvu.
U veljači je peti mjesec za redom nastavljen pada kredita stanovništvu, te su oni na kraju su veljače iznosili oko 120 milijardi kuna, 3,5% manje nego na kraju istog mjeseca 2009. Analitičari ocjenjuju da je razlog tomu rast nezaposlenosti i smanjenje dohotka zbog realnog pada plaća. Stambeni krediti, koji čine oko 40% ukupnih kredita stanovništvu, još uvijek bilježe godišnji rast, ali tek 0,2%.
Godišnja stopa rasta kredita poduzećima spustila se na tek nešto više od 1% te njihovo stanje na kraju veljače iznosi oko 100 milijardi kuna.
Kreditiranje države je početkom 2009. dostizalo i rekordne iznose rasta. Prema kraju godine smanjila se potreba za financiranjem kreditima domaćih banaka, pa su i stope rasta postajale sve manje. Tako su na kraju veljače krediti državi iznosili oko 30 milijardi kuna, što je gotovo 4% više nego u veljači 2009.
Analitičari smatraju da bi Vladini poticaji pri kupnji prve Nekretnine moglo tek blago popraviti potražnju za stambenim kreditima, ali bez porasta zaposlenosti neće biti pravog oporavka tržišta kredita. Rast sezonske zaposlenosti tijekom ljeta bi mogao povećati potražnju za kratkoročnim kreditima, ali i to je upitno zbog pesimizma koji vlada među građanima.
Budući da je situacija u domaćim poduzećima lošija zbog krize, brzi financijski oporavak i povećanje potražnje za kreditima u gospodarskom sektoru nije izgledan. Ipak, mjere financijske pomoći koje je donijela Vlada možda malo poprave situaciju.

Google Buzz this