Erste&Steiermärkische Bank d.d. u ponudu je uvela stambene kredite za strane državljane. Krediti su namijenjeni za kupnju stambenog prostora u RH.

Odobravaju se krediti u iznosu od 20 do 250 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti, uz valutnu klauzulu u eurima. Rok povrata je do 20 godina, a naknada za obradu kredita iznosi jedan posto odobrenog iznosa za kupnju, jednokratno.

U ponudi se nalaze dvije osnovne vrste stambenih kredita za strane državljane ovisno o tipu kamatne stope. Efektivna kamatna stopa izračunata je uz kamatnu stopu od 6,5 posto odnosno 7 posto - iznos kredita 100.000 eura, rok otplate 240 mjeseci, naknada 1 posto, uz 10 posto depozita te kamatu na nenamjenski depozit 4,4 posto. Ukoliko je učešće u cijeni Nekretnine 30 posto ili više, nije potreban garantni polog. [...]

Google Buzz this

Rata stambenog kredita kod banaka u Hrvatskoj je viša nego stanarina koja se plaća kod iznajmljivanja. To je problem za većinu Hrvata…
Građani Hrvatske se zbog teške financijske situacije često odlučuju za podstanarstvo, to jest život u tuđim stanovima uz naknadu. U razvijenim zemljama Zapada to i nije tako čudno i velika većina ljudi cijele živote provede kao podstanari, ali kod nas se vlasništvo nad nekretninom uvijek stavljalo visoko na listu prioriteta, pogotovo jer se uz podstanarstvo veže čitav niz problema.
Jedan problem je disproporcija u cijeni i veličini stana, pa se tako događa da mala garsonjer ima istu cijenu kao duplo veći stan. Kvaliteta i opremljenost stana stana također nisu u skladu s visokim cijenama. U studentskim središtima poput Rijeke i Zagreba ovi problemi još više dolaze do izražaja. Velik broj podstanara živi u neprijavljenim stanovima, a većina ih to tolerira jer bi inače skočila cijena. U takvim slučajevima ne sklapaju se pravni ugovori, pa se često događa da vlasnik ne ispunjava svoje obveze prema podstanarima ili im ne vraća polog.
Kako gotovo da nema prijavljenih iznajmljivača, službene brojke govore kako u Hrvatskoj skoro da nema podstanara i zadnji podatak kaže kako se radi o nešto više od 40,000 kućanstava. Ipak, procjenjuje se kako je stvarna brojka tri puta veća.
Tu se vraćamo na početak… Hrvati žele svoj vlastiti stan i podstanarstvo smatraju samo privremenom situacijom, pa se zato na probleme rijetko obraća pažnja.

Google Buzz this